Urođene mane najčešći uzrok muške neplodnosti

Oko 15 posto parova u svijetu i kod nas ima problem da na prirodan način dođu do potomstva od kojih pet posto nikada neće postati roditelji bez obzira na najsuvremenije metode liječenja. Donedavno se smatralo da je žena “krivac” što ne dolazi do začeća, ali se danas sigurno zna da je u polovni slučajeva za to odgovoran muškarac odnosno, muška neplodnost. Ukoliko kod zdravog para koji ima redovne seksualne odnose tri puta tjedno bez zaštite, za godinu dana ne dolazi do začeća može se govoriti o problemu neplodnosti ili steriliteta. U tom slučaju važno je otići kod liječnika, žene kod ginekologa, a muškarci kod urologa, ali je isto tako važno da odu zajedno da bi se što prije otkrio problem i počelo liječenje kaže dr mr sci dr Dejan Močović, urolog sa Vojnomedicinske akademije.

Uzroci

Uzroci muškog sterilieta mogu da budu različite vrste urođenih uroloških abnormalnosti spoljnih genitalija ili stečene nastale kao posljedica povreda, većih kirurških intervencija opekotina. Urogenitalne infekcije, endokrini i imunološki faktori, genetski poremećaji, povišena temperatura skrotalne vrećice također mogu da dovedu do neplodnosti objašnjava dr Dejan Močović.

Važne brojke

Normalan broj spermatozoida u ejakulatu, prema mjerilima Svjetske zdravstvene organizacije je od 20 do 60 miliona u jednom mililitru. Ispod ove donje granice govorimo o oligospermiji ili smanjenom broju spermatozida u ejakulatu i što je taj broj manji to je problem ozbiljniji i teži za liječenje. Kada je pokretljivost u pitanju ona mora da bude dobra bar u 40 posto spermatozoida od ukupnog broja, u suprotnom riječ je o astenospermiji. Da bi pričali o teratospermiji, 10 posto ukupnog ejakulata moralo bi da ima abnormalne forme spermatozoida objašnjava dr Močović.

Najteži oblik muške neplodnosti je azospermija ili potpuna odsutnost spermatozoida u ejakulatu. Ona može da bude opstruktivna, posljedica je neke prepreke na putu sjemene tečnosti do izbacivanja tokom ejakulacije ili neopstruktivna, odnosno nema  nikakve utvrđene abnormalnosti. Lako se pravi razlika između te dvije grupe azospermija, dovoljno je da uradite par analiza kao što su spermogram i hormonske analize. Kod opstruktivnih azospermija vrijednosti hormonskih analiza su normalne. Kod neopstruktivnih su značajno povišene, više se luče gonadotropni hormoni, a mnogo manje testosteron pa takvi slučajevi zahtijevaju gotovo uvijek metode vještačke oplodnje objašnjava dr Močović.

Liječenje

Ranije se opstruktivna azospermija pokušavala otkloniti različitim vrstama mikrokiruških intervencija. Međutim, one su danas zamijenjene metodama vještačke oplodnje koje su jednostavnije i efikasnije. Oligospermija i astenospermija se liječe različitim vrstama preparata koji poboljšavaju proces spermatogenze ili je usmjeravaju na odgovarajući način. To su lijekovi koji se koriste najmanje tri do četiri mjeseca u kontinuitetu i kombiniraju se različitim vrstama vitamina i antioksidansa koji veoma blagotvorno djeluju na stvaranje spermatozoida – kaže dr Močović.

Važna je i dob i zdravlje partnerice

Prognoze za liječenje zavise također od mnogo faktora.

– Prvi je trajanje problema, odnosno da li se čovjek javi urologu odmah poslije godinu veze u kojoj nema začeća ili dođe poslije mnogo dužeg perioda. Važno je i da li je riječ o pacijentu koji uopće nema djecu ili koji već  ima potomstvo, a nije ga u mogućnosti ponovo ostvariti. Naravno, važan je i što kaže spermogram navodi dr Močović. Ali ono što je možda i presudno jeste starost i zdravlje partnerice.

– Žene zbog obrazovanja i emancipacije sve kasnije postaju mame pa se većina odlučuje za rađanje posle 35. godine kada je šansa da ostanu trudne 50 posto manja u odnosu na žene od 25 godina. Taj postotak u 38. godini pada na 25, a kod žena starijih od 40 godina na manje od pet posto u odnosu na žene od 25 godina upozorava dr Močović.

Zdrav život preventiva

Pacijent mora da zna da nikotin i alkohol dovode do smanjene pokretljivosti i smanjenog broja spermatozoida. Loše utječe i droga, ali i rad u ustanovama gdje postoji jonizujuće zračenje, kemijska industrija. Uske farmerke i sjedišta bicikla nisu toliko presudni za “muškost” jer kako kaže dr Močović, malo je više stvorena fama. Ali ishrana koja sadrži dodatke, vještačke boje arome, zaslađivače, ugljen dioksid, to su sve stvari koje bitno ugrožavaju i proces spermatogeneze.

preuzeto:narodnilijek.com